Hrana za dobro raspoloženje
Znanstveno je dokazano da ono što jedete utječe na to kako se osjećate. Hrana unesena u organizam mijenja kemijske procese u mozgu te tako utječe na raspoloženje.
Želite li uživati u životu, osjećati se sjajno i prštati od zadovoljstva, pobrinite se da unesete dovoljno bjelančevina. One su vrlo važna hrana za mozak, jer se iz aminokiselina sintetizaraju kemijski spojevi neurotrasmiteri, među kojima je najpoznatiji serotonin. Kada se u sinapsama našeg mozga nalazi puno ovog hormona, tada prštimo od sreće, a ako ga nema dovoljno onda smo tužni ili depresivni. U takvim situacijama obično posežemo za čokoladom, popularnim "lijekom za tugu", no bilo bi bolje uzeti bananu, jer ona donosi jednaku porciju "sreće", ali puno manje šećera i kalorija.
Šećer (osobito bijeli) općenito se smatra jednim od najvećih neprijatelja dobrog raspoloženja, a poželjno je izbjegavati i sve ostale rafinirane namirnice. Umjesto takve hrane, radije konzumirajte integralne proizvode i cjelovite žitarice, te vodite računa o tome da ne izbjegavate ugljikohidrate. Naime, istraživanja su pokazala da nakon dva tjedna dijete ljudi postanu depresivni upravo zato jer im je pala razina serotonina zbog smanjenog unosa ugljikohidrata.
Podizači raspoloženja
Osim serotonina, važna tvar za dobro raspoloženje je i selen. Ovaj snažni antioksidans ne samo da štiti od slobodnih radikala i pomaže u prevenciji raka, već je i zaslužan za našu lakoću postojanja. Želite li svome tijelu osigurati prirodni doping dobrog raspoloženja, u prehranu uključite proizvode bogate selenom poput plodova mora, kokosovog oraha, vrganja, pšeničnih klica, soje i korabice. Neophodnu dozu dobrog raspoloženja donijet će vam i slasne borovnice, egzotični mango, zlatne naranče i senzualne jagode... a dodate li ovome šaku oraha ili lješnjaka, ne možete pogriješiti jer su orašasti plodovi omiljena hrana vašeg mozga.
Redovito konzumiranje zelenog lisnatog povrća, špinata i brokule osigurat će vam dostatne količine folne kiseline, čiji nedostatak dokazano uzrokuje depresiju i zaboravljivost, dok će se mlijeko, piletina i banane pobrinuti za oslobađanje neurotransmitera dopamina, odgovornog za budnost i mentalnu oštrinu. Nutricionisti također ističu da žumanjak, budući da sadrži lecitin, čini čuda za moždane stanice te da su jaja odlična namirnica za dobro raspoloženje.
Najbolji početak dana
Lagani doručak pripremljen od prave hrane u trenu će pokrenuti procese u vašem tijelu zbog kojih ćete se osjećati bolje i već od samog jutra imati više energije. Stoga započnite dan uz svježe pripremljen sok od voća i zelenog lisnatog povrća, zdjelicu integralnih žitarica, šaku orašastih plodova, nekoliko komadića sušenog ili svježeg voća.... Za instant-razbuđivanje uzmite zdjelicu nemasnog svježeg sira ili jogurt, a sat vremena kasnije pojedite veliku porciju voća.
A što je s kavom? Unatoč lošoj reputaciji, kofein može imati vrlo pozitivne učinke, jer djeluje kao djelotvoran antidepresiv. Jutarnja kava je stoga idealno piće za dobro raspoloženje, ali je nužno pravilno je dozirati jer previše kofeina može izazvati nervozu, umor i razdražljivost. Prema nekim preporukama, najbolje ćete se osjećati ako kavu ograničite samo na prijepodne, a poslijepodne se prebacite na zeleni čaj i vodu.